Žene > Menopauza

Menopauza

menopauza
Menopauza je stručni izraz za posljednju menstruaciju. Često se, međutim, ovaj izraz upotrebljava u širem smislu za razdoblje od nekoliko mjeseci, čak i godina, prije i nakon posljednje menstruacije - tj. za razdoblje koje liječnici stručno zovu klimakterijem.

Posljednja menstruacija javlja se, u prosjeku, u 51. godini, iako može uslijediti i ranije, u četrdesetoj, kao i kasnije, u 58. godini. U godinama prije menopauze remeti se redoviti mjesečni ciklus stvaranja hormona i razvitka jajašca u jajnicima. Stoga dolazi i do poremećaja menstrualnog ciklusa, i menstruacije postaju neredovite. Napokon, kad jajnici potpuno prestanu "raditi", prestaju potpuno i menstruacije.
Menopauza je prirodni stupanj u životu i nije znak bilo kakvog oboljenja ili poremećaja.

Simptomi

Oko 25% žena ne zamjećuje nikakvu promjenu u menopauzi, osim prestanka menstruacije. Oko 50% osjeća neznatne fizičke ili psihičke promjene. Preostalih 25% osjeća neugodne, čak i mučne simptome. Fizički simptomi obuhvaćaju, valove vrućice (valunge), znojenje, suhoću rodnice (što ponekad uzrokuje bolove prilikom snošaja), lupanje srca, bolove u zglobovima i glavobolju. Od "nefizičkih" simptoma, u menopauzi se često javlja depresija, tjeskoba, razdražljivost, pomanjkanje koncentracije i samopouzdanja, te tegobe sa snom. Trajanje ovih simptoma znatno se razlikuje od slučaja do slučaja, od nekoliko tjedana pa sve do pet godina.

Što poduzeti?

Premda imate neugodne simptome, ne zaboravite da nisu nimalo opasni po zdravlje. Isto tako ne zaboravite da su neki emotivni i fizički problemi česti u vašoj dobi, te da ih menopauza može naglasiti. Prihvatite menopauzu kao prirodnu činjenicu, a ne kao tegobu koje biste se trebali stidjeti.

Porazgovarajte o simptomima s partnerom ili vrlo bliskom osobom. Ako, međutim, ipak ne uspijete izaći na kraj s tegobama menopauze otiđite liječniku. On će vas pregledati kako bi utvrdio nije li uzrok vašim problemima neko oboljenje, te vam eventualno propisati lijekove za ublažavanje simptoma. Međutim, ako između menstruacija zamijetite "prljanje" (lagano krvarenje), ako dulje krvarite, ili ako šest mjeseci nakon na izgled posljednje menstruacije ponovno dobijete menstruaciju, odmah otiđite liječniku. Svi ovi simptomi mogu biti znak malignog tumora. Imajte na umu činjenicu: što se ranije otkrije ovakav proces, to su izgledi na izlječenje bolji.

Liječenje

Samopomoć: prirodne simptome menopauze nećete, naravno, moći izbjeći, ali zato ima teškoća koje možete sami riješiti. Na primjer, ne zanemarujte zdravlje ili osobni izgled. Mnogim osobama dovoljno je manje hrane u kasnijoj životnoj dobi, pa je stoga bolje kontrolirati težinu umjerenom ishranom nego upadati u depresije zbog debljanja koje pogrešno smatrate neizbježnim. Neka vas "valunzi" (valovi vrućice) i znojenje ne dovode u nepriliku, jer ćete obično vi biti jedina osoba koja ih zamjećuje. Ako vas smeta znojenje noću, nosite spavaćicu od pamuka (koji upija znoj) i pripremite rezervnu spavaćicu uz krevet. Ako vas boli rodnica prilikom snošaja, upotrijebite neko sredstvo za podmazivanje rodnice. Možda vas zabrinjava i vrijeme kad ćete moći bez opasnosti od začeća prestati uzimati kontracepcijska sredstva. To zavisi o dobi. Ako vam je manje od 50 godina, morali biste i dalje uzimati kontracepcijska sredstva 24 mjeseci nakon posljednje menstruacije; ako ste prešli pedesetu, morat ćete ih uzimati još 12 mjeseci nakon posljednje menstruacije.

Stručna pomoć: terapija zavisi o nizu faktora. Ako vas muče neredovite ili dulje menstruacije, valovi vrućice (valunzi) ili prekomjerno znojenje, liječnik vam može savjetovati hormonski preparat koji će utjecati na hormonsku ravnotežu i time ublažiti simptome. Ovakvo se liječenje često naziva supstitucionom terapijom hormonima (ili hormonskom terapijom). Primjenjuju se hormoni kao što su estrogen i progestogen, kombinirani u obliku kontracepcijske pilule ili odvojeno u obliku tableta, vaginalne masti ili malih zrnaca koja se usađuju pod kožu.

Hormonska terapija uspostavit će redovitost menstruacija, ali ne i plodnost. Liječnik će vam u većini slučajeva savjetovati da uzimate hormone nekoliko mjeseci; zatim ćete postepeno smanjivati dozu sve do potpunog prestanka terapije. Do tada bi klimakterijske promjene trebale proći, a simptomi se ne bi smjeli vratiti. Ako se ipak ponovno jave, možda će vam trebati još jedna kratka kura lijekovima. U nekim slučajevima liječenje je potrebno godinama, uz redovne kontrole radi praćenja eventualnih posljedica.

Osim hormona, niz drugih lijekova može također ublažiti simptome menopauze. Takvi se lijekovi primjenjuju kod žena koje su znatno prešle pedesetu, koje imaju srčane ili cirkulatorne smetnje ili koje iz određenog razloga ne smiju uzimati hormonske preparate. Ako su vaši simptomi uglavnom emo­tivne ili psihološke prirode, liječnik će vam propisati sredstva za umirenje ili protiv depresije, ili tablete za spavanje. Liječenje tegoba u menopauzi neće usporiti ili zaustaviti promjene koje se javljaju u tom razdoblju.