Hemolitička anemija
Hemolitička anemija se javlja kada se crvene krvne stanice raspadaju brže no što se stvaraju. Posljedica toga je manjak crvenih krvnih stanica.
Ako je bolest prirođena, obično nastaje zbog nasljedne greške u proizvodnji crvenih krvnih stanica. Posljedica te greške je abnormalni oblik crvenih krvnih stanica čiji je vijek mnogo kraći od normalnoga. Jedna vrsta kongenitalne (prirođene) hemolitičke anemije je hereditarna sferocitoza (ili familijarna aholurična žutica). Druge dvije vrste - talasemija i anemija srpastih stanica - posljedice su greške u proizvodnji hemoglobina, a ne greške u proizvodnji samih crvenih krvnih stanica.
Ako je bolest stečena, može nastati zbog uzimanja nekog lijeka za drugi poremećaj - na primjer, za ulcerozni kolitis ili neke kožne bolesti. Lijek oštećuje crvene krvne stanice i skraćuje im vijek. S druge strane, i tijelo može izgubiti sposobnost razlikovanja vlastitih stanica od stranih tijela kao što su bakterije ili virusi (to su tzv. autoimune bolesti). Posljedica toga je stvaranje antitijela koja napadaju i uništavaju vlastite krvne stanice tijela, uključujući i crvena krvna zrnca.
Simptomi hemolitičke anemija
Glavni simptomi su isti kao i kod ostalih vrsta anemije, tj. povremeni napadaji slabosti, povišena temperatura i povraćanje. Osim toga, koža može požutjeti, a mokraća (rijetko) je tamnija no inače.